OVDJE / TAMO

navodnik

Samo tragači otkrivaju istinu, blago, sebe i svjetove.

Andro Vid Mihičić, povjesničar umjetnosti i pjesnik
navodnik

Izlazak iz sigurnosti granica vlastita doma čovjeku oduvijek predstavlja izazov. Ljudsko je postojanje u stalnoj korelaciji sa životnim prostorom, onim intimnim/privatnim, ali i onim javnim/vanjskim. Takvi nam zamišljeni okviri pomažu da osvijestimo te granice, lakše ih prevladamo i jasnije spoznamo svoju ulogu i poziciju te da u konačnici nadvladamo strahove od nepoznatog: od mračnih planina, dubokih i nemirnih mora, divljih rijeka i ponora, nepoznatih naroda. Nadvladavanje tih granica – izlazak u nepoznato – obogaćuje čovjekov život, otvara nove vidike, pridonosi novim iskustvima i otkrićima te materijalizira našu potrebu za ovladavanjem prostornim i vremenskim granicama.

Prva i posljednja granica

navodnik

Smrt postoji ne kao suprotnost života, već kao njegov sastavni dio.

Haruki Murakami, pisac
navodnik

Okviri kolijevke prve su “granice” u čovjekovu životu. Kolijevka istovremeno ograničava i štiti. Uz mnoštvo granica s kojima se čovjek susreće u životu – onih koje si sam nameće ili koje su mu nametnute, potrebnih i nepotrebnih, dobrih i loših – posljednja granica pojavnosti koju prelazi je smrt, a posljednji „dom“ njegova tijela grob. Zbog nemogućnosti spoznavanja smrti kao posljednje granice, u čovjekovu je narav utkano vjerovanje da se njegovo postojanje ipak nastavlja. Čovjek je kroz stoljeća i razne religije i vjere brojnim obredima prelazio u zagrobni život s čvrstim uvjerenjem da se njegova priča nastavlja.

Moj dom

navodnik

Dom je mjesto na kojem te, kada u njega moraš ići, moraju primiti.

Robert Frost, pjesnik
navodnik

Granica doma, naša „četiri zida“, trebala bi biti naša sigurna zona. Otvorena vrata pozivaju, zatvorena štite našu privatnost. Ključ nadzora u našim je rukama. Činom prelaska preko ulaznog praga ulazimo u nečiju intimnu sferu ili pak izlazimo iz nje, prelazimo granicu između privatnog i javnog.

To je datost koja prati čovjekov razvoj od prapovijesti do danas – od najjednostavnijih, prirodnih skloništa poput spilja, u koje se čovjek sklanjao ne bi li se zaštitio od vremenskih nepogoda i mogućih opasnosti, pa sve do današnje arhitekture koja, često obogaćena suvremenim mjerama nadzora, naglašava taj osnovni čovjekov poriv za zaštitom i sigurnošću. To je konstanta koja ne ovisi o tipologiji arhitekture, njezinu oblikovanju i dataciji, već je odraz čovjekove potrebe da osigura sebe i pripadnike svoje zajednice.

Granice u prostoru

navodnik

Granica pokazuje gdje ja završavam i gdje počinje netko drugi, što u meni pobuđuje osjećaj vlasništva. Znanje o tome što posjedujem i za što preuzimam odgovornost čini me slobodnim.

Henry Cloud, psiholog
navodnik

Čovjek slijedom prirodnog oblika terena gradi međe i brane kako bi obilježio posjed, zaštitio plodno tlo ili ograničio kretanje svojim životinjama. Uzvisine, jarci, visoke stijene, rijeke i obale mora prirodne su granice prostora kojim čovjek može ovladati. To su ujedno i prirodne granice u prostoru koje se međusobno, tamo gdje je potrebno, povezuju međama građenima ljudskom rukom – zidovima i ogradama.

Iz poznatog u nepoznato

navodnik

Nema stranih zemalja, samo je putnik stranac.

Robert Louis Stevenson, pisac
navodnik

Strah od nepoznatog prevladava se željom za spoznavanjem i ovladavanjem novim prostorima čime izlazimo iz naše komforne zone. Primjer su tome razne ekspedicije – putovanja na kojima se istražuju novi prostori i novi ljudi.

Nakon više tisuća godina usmjerenosti na Sredozemlje, od 15. stoljeća nadalje, plovni pravac Europljana postaju oceani. Započinju intenzivni istraživački pohodi prema Novom svijetu: Americi, Dalekom Istoku i Australiji. Osim primarne namjere – širenja političke moći i kulture – poduzimaju se i mnoge znanstvene ekspedicije.

Scroll to Top Skip to content