MI / ONI

navodnik

Granice svojih vizija često smatramo granicama svijeta.

Arthur Schopenhauer, filozof
navodnik

Granica je mjesto sastavljanja i razgradnje identiteta: osobnih, lokalnih, etničkih ili nacionalnih. Pojedinac funkcionira kao jedinka u vlastitu društvu, u suodnosu s drugima, pripada različitim zajednicama određenima iskustvom i kontekstom one zajednice u kojoj stasa, njezinim pravilima i zakonima. Čovjekov životni ciklus obilježen je pripadnošću brojnim skupinama, temeljen na različitim osnovama, čime gradi svoj Ja/Mi identitet u opreci s On(a)/Oni.

Granice između dviju ili više kultura su potencijalno mjesto spajanja, ali i razdvajanja u slučaju kada postaju točka mogućega sukoba. Te granice nisu uvijek jasno vidljive, fluidne su i ovise o migracijskim utjecajima i političkim pretenzijama.

Životni ciklusi i duhovni obredi

navodnik

Život bez načela je brod bez kormila.

Mahatma Gandhi
navodnik

Čovjekov životni ciklus obilježen je ritualima od najranijeg djetinjstva, preko zrele životne dobi, do konačna odlaska. Kršćanstvo je kao dominantna religija na našem prostoru u velikoj mjeri razgraničilo taj ciklus različitim sakramentima – od krštenja kao inicijalnog ulaska u kršćansku zajednicu, preko prve pričesti i krizme koje predstavljaju daljnje korake u sazrijevanju, pa do posljednjega pomazanja kao konačnoga prelaska u Drugi svijet. Svaka religija na specifičan način segmentira životni ciklus svojih pripadnika, sukladno vjerskoj praksi i ritualima. Takvi obrasci, zajednički svim kulturama, predstavljaju svojevrsno grupiranje, razgraničenje od onoga Drugoga, u ovom slučaju temeljeno na vjerskoj osnovi.

U dobru i zlu?

navodnik

Svaki je dobar brak skriveni teritorij, neistraženo bijelo područje na zemljovidu društva. Ono što drugi o njemu ne znaju je ono što ga čini vašim.

Stephen King, pisac
navodnik

Obostrano „da“ u naše živote uvodi novu dimenziju, uvjetno pomiče i mijenja granice naše slobode. Tu granicu prelazimo svojevoljno i s velikom nadom u sretnu zajedničku budućnost. Prelaskom te imaginarne društvene granice stvaramo novi zajednički „teritorij“, zajedničko područje suživota kojim „upravljamo“ na obostrani interes.

Bilo da je riječ o tradicionalnom vjenčanju „u bijelom“ ili pak sklapanju bračne zajednice u Las Vegasu pred “Elvisom Presleyjem” kao svjedokom, neovisno o tome odvije li se taj čin prema crkvenim ili svjetovnim zakonima, radi li se o vjenčanju između osoba suprotnoga spola ili sklapanju istospolne partnerske zajednice, sve su obveze i odluke koje iz tog čina proizlaze istovjetne. Njihovim prihvaćanjem pomičemo društvene granice i podržavamo osobnu slobodu drugih i njihovo pravo na izbor.

Obitelj

navodnik

Sve sretne obitelji nalik su jedna na drugu, svaka nesretna obitelj nesretna je na svoj način.

L. N. Tolstoj, pisac
navodnik
Je li obitelj skupina ljudi povezana krvnim srodstvom i nasljedstvom? Ili je riječ o skupini ljudi povezanih uzajamnom ljubavlju? U povijesnim je vremenima obitelj češće bila vezana uz ekonomski boljitak, dok se danas ponajprije zasniva na emocionalnim vezama. Od arheoloških populacija, kada su ljudi živjeli u širokim zajednicama, do modernog doba, kada se razvijaju nuklearne obitelji te se javlja i velik broj samaca, obitelj bi u idealnom obliku trebala biti utočište od svih nevolja koje nas sustižu u „vanjskome“ svijetu. Trebala bi nam stvoriti sigurnu granicu i štititi nas. No, je li baš uvijek tako?

Udruga Dugine obitelji, koja pomaže LGBTIQ parovima i pojedincima koji imaju ili žele imati djecu, je 2018. godine izdala slikovnicu “Moja dugina obitelj”. Slikovnica prikazuje djecu s istospolnim roditeljima u Hrvatskoj, a cilj joj je jačanje socijalne integracije te djece i promicanje tolerancije te poštivanje različitosti. Ove je godine slikovnica dobila svoj nastavak: “Moja dugina obitelj na izletu”.

Ono si što nosiš?

navodnik

Odjeća ništa ne znači dok netko ne živi u njoj.

Marc Jacobs, modni dizajner
navodnik

Odjeća je više od pukoga zadovoljenja osnovne čovjekove potrebe da svoje tijelo zaštiti od klimatskih utjecaja i pogleda drugih ljudi, više od odraza ukusa onoga koji ju nosi. Ona je granica između našega tijela i okoline, ali i jedan od elemenata koji nas čini različitima od drugih. Taj Drugi nije nužno „onaj tamo negdje daleko“. To može biti netko tko dijelom baštini istu kulturu kao i mi, a opet je drugačiji od nas. Način odijevanja uvijek je jasan pokazatelj društvene pripadnosti: odražava našu osobnost, naš društveni status te pripadnost određenoj generaciji ili supkulturi.

Od Ja do Mi

navodnik

Onaj tko ne može živjeti u društvu ili nema potrebu da živi jer je dovoljan sam sebi, mora biti ili zvijer ili bog.

Aristotel, filozof
navodnik

U životnomu vijeku jedne osobe izmjenjuju se različite uloge koje mogu ovisiti o životnoj dobi i vlastitim sklonostima, a ponekad su uvjetovane društvenim i političkim normama. Tako postajemo članovi različitih udruga i organizacija, pa i onih virtualnih, te stječemo različita prava i obveze. Članstvo ponekad znači i privilegirani društveni status i omogućava nešto čemu neučlanjeni nemaju pristup ili im je taj pristup otežan. Članstvo određuje kamo Ja pripada, kamo može pristupiti, koje privilegije može koristiti te gdje postaje Mi.

Slika o nama / slika o Drugima

navodnik

Putovanje je otkrivanje da su svi u krivu kada su u pitanju tuđe zemlje.

Aldous Huxley, pisac i filozof
navodnik

Kako Drugi vide nas i kako mi vidimo Druge? Može li ta slika biti potpuno objektivna ili na nju utječu predrasude i strah od nepoznatog i drugačijeg? Pripadnost zajednici uvjetuje i našu sliku o Drugome kao i sliku Drugoga o nama. Ponekad je ona pozitivna, ponekad ne, ali je uvijek uvjetovana društvenim normama promatrača u odnosu na onoga koga promatra.

Ono što ne poznajemo, što je „s druge strane granice“, često izaziva strah i potiče nerealna očekivanja o čemu svjedoče putopisi, živopisni izvori koji govore o srazu između očekivanog i doživljenog.

U konačnici se postavlja i pitanje kako vidimo sami sebe i kako se predstavljamo Drugome?

Drugi

navodnik

Dovoljno sam živio da bih vidio kako razlike među ljudima rađaju mržnju.

Marie-Henri Beyle Stendhal, romanopisac
navodnik

Drugi i drugačiji ne moraju nužno biti nepoznati i daleki. Oni mogu biti i pripadnici naše zajednice, skupine ili pojedinci, kojih se bojimo ili ih izbjegavamo. Oni su često privremeno ili trajno, isključeni ili marginalizirani članovi zajednice – bolesni, invalidi, siromašni, pripadnici manjina, izgnanici ili oni čija djela, ponašanje ili izgled smatramo neprihvatljivim. Marginalizacija takvih ljudi prisutna je i danas, što ih čini najranjivijim dijelom suvremenog društva, onima kojima  je pomoć najpotrebnija.

Scroll to Top